Zakiseljavanje organizma

Željela bih napomenuti važnost kisika u našem organizmu. Sam mehanizam djelovanja na stanice proučavao je dr. Otto Heinrich Warburg, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu. Proučavao je teoriju da stanice raka rastu proizvodnjom energije od strane tumorske stanice anaerobnom fermentacijom šećera, glikolizom, dok zdrava stanica pretvara šećer u energiju uz prisutnost kisika. Smatrao je kako pomanjkanje kisika u stanicama zakiseljuje organizam i da sve zdrave stanice imaju potrebu za kisikom, a tumorske stanice mogu preživjeti bez njega, odnosno ne mogu preživjeti u uvjetima s visokim koncentracijama kisika. Rak je zapravo obrambeni mehanizam stanica da prežive bez kisika. Tako kaže spomenuti doktor.

Ili ipak ne?

Neki znanstvenici danas to opovrgavaju, napominjući činjenicu kako se organizam ne može zakiseliti, pogotovo ne prehranom. Objašnjavaju kako je želudac toliko kiseo da nijedna hrana ne može promijeniti njegovu kiselost. Bar ne na duže vrijeme. Jedino što može promijeniti kiselost je urin, koji se i tako izlučuje iz tijela.

Zdrav način života i promjena stava prema zdravlju

Bilo kako bilo, jasno je kako zdrav način života, što uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost, boravak u prirodi, pozitivan stav i zdrav način razmišljanja utječe na naše zdravlje. Jedno je sigurno, kisik je pokretačka snaga naših stanica, a time i cijelog organizma, kako u fizičkom, tako i u psihičkom, odnosno mentalnom smislu. Koliko puta ste se osjećali zaglušeno, zakrčeno, s grčom u želucu, pa otišli u prirodu, prošetali šumom i nakon toga “prodisali” cijelim tijelom, cijelim organizmom. Vježbe disanja pomažu nam da energija lakše prolazi organizmom, a držanje tijela automatski postaje uspravno, bez pognutih ramena. Uspravnim stavom tijela osjećamo se bolje i pozitivnije.

Organizam je čudo i borit će se ili bar upozoriti kako nešto nije u redu, kako nešto ne radimo dobro, kako ćemo se razboljeti, ako ne promijenimo način života.

 

Kisik, kisik, kisik

Kisik je izvor energije za cijeli organizam. Današnji način života dovodi do smanjenja kisika u organizmu. Posljedica je razvoj raznih bolesti ili smanjene funkcionalnosti organa ili organizma. Bez dovoljno kisika stanice postaju osjetljivije na bolesti. A kako u organizmu ne postoji ni najmanja rezerva kisika, od ključne je važnosti da ga opskrbimo sa dovoljnom količinom. Na žalost na neke stvari ne možemo direktno ili odmah utjecati, kao što je zagađenje okoliša ili uvjeti u kojima radimo, ali postoje stvari koje možemo mijenjati ako se želimo osjećati dobro i zdravo. A to su prehrana, fizička aktivnost, ali i stav i način razmišljanja.

Postoje razne tehnike pravilnog disanja, kao i tehnike ili vježbe za pravilan način držanja tijela. Svi mi trebali bismo naći najbolji način za sebe koji će nas opustiti i dati nam potrebnu energiju. Ima puno tehnika i metoda. Neke će nam odgovarati, neke nam neće pomagati. Sami za sebe odabrat ćemo onu najbolju.

 

Kako pravilno disati iz trbuha?

Disanje iz dijafragme ili abdominalno disanje ima višestruke koristi za organizam. Masira unutarnje organe, omogućuje dovod kisika u više stanica u tijelu i odvod toksina iz više stanica iz tijela. Jačanje dijafragme poboljšava metabolizam, izmjenu tvari u tijelu i proizvodnju energije, kao i izbacivanje otpadnih elemenata. Između ostalog, pomaže kod ublažavanja posljedica stresa, ali i u trenutku kada se stres događa.

Kako vježbati dijafragmu, odnosno abdominalno, trbušno disanje:

Leći na leđa sa savinutim koljenima ili sjesti savijenih koljena, opuštenih ramena, glave i vrata. Jednu ruku položiti na prsa, a drugu na trbuh. Nakon toga duboko udahnuti.

Jednu ruku položiti na gornji dio prsnog koša a drugu na trbuh, taman ispod rebara. Udahnuti polako kroz nos, udišući zrak duboko prema donjem dijelu trbuha. Ruka na prsima ostaje nepomična, a ona na trbuhu se podiže.

Izdisajem kroz nos ili usta stisnuti abdominalne mišiće i dopustiti im da upadnu prema šupljini.

Neka izdisaj traje nešto duže nego udisaj. Brojite do tri pri udisaju, do pet pri izdisaju.

Vježbanjem samo pet do deset minuta svakodnevno i po nekoliko puta dnevno primijetiti ćete koliko se fizički i mentalno opuštate. Probajte korigirati držanje i disanje svaki put kada se sjetite, za početak. Nakon nekog vremena, pravilnije disanje postat će vam normalno i više nećete toliko misliti na ispravljanje.

 

Otto Warburg – Biographical (nobelprize.org)

Otto Heinrich Warburg (foi.hr)

Otto Heinrich Warburg, 1883-1970 | Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society (royalsocietypublishing.org)

Slobodna Dalmacija – Poznati splitski liječnik demantira: Najveća je glupost da kiselost tijela uzrokuje rak!