Svi znamo važnost prehrane za naše zdravlje. Ali da li prehranu doživljavamo ozbiljno. Obrok često odrađujemo, na brzinu, s nogu. Obrok nam nije bio bitan, važno je da unesemo potrebnu energiju, da izguramo dan, poslovni, obiteljski.

Došlo je vrijeme kada bismo trebali mijenjati i stav prema hrani. Kada moramo shvatiti da će nam promjena stava o hrani pomoći baš u onome što tražimo. Imat ćemo više energije, manje ćemo biti razdražljivi, a da ne pričamo o pozitivnom utjecaju na naš cijeli organizam. Koliko god usporeno, ipak na mala vrata ponovno ulazi stav da je naše tijelo skup povezanih veza i da organi nisu usamljene jedinice, već dio cjeline, koju moramo promatrati jedinstveno da bismo otkrili uzroke, a ne liječili samo simptome.

 

Kako ono što jedemo utječe na naš organizam?

Hipokrat je tvrdio da sve bolesti počinju u crijevima. Kako prehrana utječe na zdravlje još je 1939. g. u knjizi Nutrition and Physical Degeneration dr. Price pisao o povezanosti prehrane i dentalnog zdravlja. Otkrio je da problemi i deformacije zubi nisu rezultat nasljednih genetskih poremećaja već posljedica nedostataka u prehrani. Danas postoje istraživanja koja dovode u izravnu vezu probavu i bolesti psihe. Dr. Cambell – McBride je ustanovila kako nezdrava crijevna flora, slaba probava i toksini nastali nedovoljno probavljenom hranom mogu ugroziti kemiju mozga. I isto kao i dr. Price ustanovila je kako svaki novi naraštaj daje djecu slabijeg zdravlja.

Istraživanja su pokazala su da određena prehrana ima utjecaj na razvoj i napredovanje bolesti, ali isto tako da može ublažiti simptome. Zdrava i uravnotežena prehrana je ključan temelj u borbi tijela protiv raznih upalnih procesa, autoimunih bolesti i kroničnih stanja. Ono što jedemo  gradi naše tijelo, daje nam energiju, osigurava nam dobro raspoloženje, dobru probavu.

Ali da li znamo što je zdrava i uravnotežena prehrana? Ima više teorija i puno pravaca. Netko je odlučio biti vegetarijanac, netko vegan, nekome odgovara makrobiotika. Općenito govoreći, od onoga što danas znamo, lakša mediteranska prehrana temelj je ravnoteže. Znamo i da sve ono što unosimo u sebe ima određeni utjecaj na naš organizam i mentalno zdravlje. Zato je vrlo važno pažljivo slušati organizam i birati prehranu prema svojim preferencijama, stanju organizma, podneblju, tjelesnoj težini i slično.

 

Možemo li vratiti „objed“ u kuhinju?

Ubrzan ritam života rezultirao je da su obroci brzi, “s nogu”, bogati “energijom” koja nam treba da izdržimo tempo i sve stresove, a koja je sve samo ne korisna i zdrava. Obroci više nisu ritualni, obiteljski, nemamo vremena sjesti uz objed s obitelji. A koliko je tek vremena potrebno da se zdravi obrok pripremi. Tu je nabavka namirnica, priprema obroka, vrijeme da se okupe svi ukućani. Umjesto da se sve vrti oko središnjeg objeda, objed se prilagođava našim aktivnostima.

Iako se danas sve više govori o zdravijoj i sporijoj prehrani, duboko usađeni obrasci da je hrana samo gorivo i gubljenje vremena još su u velikoj mjeri prisutni. O tome puno piše i obiteljski terapeut Jesper Juul. Kao veliki gurman i odličan kuhar ističe važnost zajedničkih obiteljskih obroka, koji bi trebali biti sve samo ne “jednostavni, brzi i jeftini”. Dovodi u direktnu vezu poremećaje prehrane već kod male djece sa stavovima današnjeg društva o prehrani i obrocima.

 

I da zaključim, smatram da prvenstveno treba slušati svoje tijelo i um. Oni će najbolje znati što im u kojem trenutku odgovara.

 

 

Preporučujem vam literaturu vezano uz temu prehrane:

Jesper Juul: Hura! Idemo jesti!

Natasha Campbell-McBride: GAPS – Crijevno psihološki sindrom

Sally Fallon Morell i Thomas Cowan: Velika knjiga o prehrani i njezi djece

Weston A. Price: Nutrition and Physical Degeneration (na žalost nije prevedena), niže link s kojeg se može skinuti u PDF formatu

https://www.vyzivujicitradice.cz/wp-content/uploads/2010/11/Weston_Price_-_Nutrition_and_P.pdf