Koža. Naš najveći organ. 2 kvadratna metra, 3,6 kilograma, 35 bilijuna stanica. Prva linija fronte. Obrana tijela od oštećenja i patogena.
Nije konstanta, stalno se mijenja. Dinamična je i živa. Regulira tjelesnu temperaturu, osjeća podražaje, štiti nas.
Koža je slojevita i svaki sloj ima svoju funkciju.
Tri sloja naše kože
EPIDERMIS je površinski sloj i štiti naše tijelo od vanjskih utjecaja, infekcija, te zadržava vodu u tijelu. Blago je kiselog pH 5,4 do 5,9. Pokriven je hidrolipidnim filmom koji sačinjava emulzija vode i lipida.
Epidermis se dijeli na rožnati sloj – stratum corneum koji se sastoji se od ostataka odumrlih stanica. Debljina mu ovisi na kojem se mjestu nalazi na tijelu. Ovdje se stanice ljušte i zamjenjuju ih stanice svijetlog ili zrnatog sloja.
Svijetli sloj – stratum lucidum dodatni je sloj na koži stopala i dlanova.
Sljedeći sloj je zrnati sloj – stratum granulosum gdje stanice proizvode voštani materijal što našu kožu čini vodo propusnom.
Zatim slijedi nazubljeni sloj – stratum spinosum koji je sastavljen od stanica koje drže druge stanice na okupu kao ljepilo. Ovdje keratinociti započinju sintezu keratina.
Najdonji sloj je temeljni sloj – stratum basale. Tu su matične stanice koje dijeljenjem proizvode nove stanice, koje se onda sele prema površini kože. Tu se stvaraju keratinociti i melanociti. Melanociti su stanice koje proizvode pigment melanin. Njegova je uloga višestruka. Određuje boju kose i očiju, apsorbira UV zrake i sprječava oštećenje u DNK stanicama, štiti kožu potamnjivanjem kada je izložena suncu.
DERMIS sadrži receptore za dodir, ovdje dosežu žlijezde kao što su znojnice, lojnice i folikule dlaka. Unutar dermisa su i krvne žile koje koži dovode hranjive tvari, toplinu, te živce koji se granaju po svim slojevima kože. To je čvrsti i najdeblji sloj kože, građen od vezivnog tkiva.
Sastoji se od papilarnog sloja (granica s epidermom) i retikularnog sloja (granica sa subkutisom).
Glavne sastavnice su kolagen i elastin. To su vezivna tkiva koja daju fleksibilnost i ključni su za zdrav izgled kože. Tkiva su ugrađena u gelastu tvar koja sadrži hijaluronsku kiselinu, koja ima visoku sposobnost vezanja vode i održava volumen kože.
Starenjem, te utjecajem vanjskih čimbenika, prehrane proizvodnja kolagena i elastina se smanjuje. Samim time sposobnost kože da veže vodu se smanjuje. Posljedica je obješena, naborana, umorna koža.
U dermisu se nalaze i vezivna tkiva fibroblasti i mastociti koja sudjeluju u zacjeljivanju kože, te u borbi protiv patogena.
SUBKUTIS je donji sloj kože, potkožno tkivo. Najdeblji sloj.
Sastoji se od masnih stanica, vezivnog tkiva, krvnih žila. Broj masnih stanica, te njihova struktura razlikuje se na različitim dijelovima tijela, te kod žena i muškaraca.
Na količinu masnog tkiva utječu prehrana, stil, života, genetika.
Koji je tvoj tip kože?
Da bismo znali kakvu njegu i proizvod izabrati za našu kožu važno je znati koji tip kože imamo.
Glavni tipovi kože su:
- normalna koža
- suha koža
- masna koža
- mješovita koža
- osjetljiva koža
Možete odrediti svoj tip kože jednostavnim postupkom. Operite lice vodom, a zatim ga nježno osušite. Nakon sat vremena pritisnite maramicu na bradu, nos, čelo i obraze. Prema masnim tragovima na maramici, odredite svoj tip kože, na sljedeći način:
Normalna koža: Nema masnog traga na maramici i nema tragova suhoće.
Suha koža: Nema masnog traga na maramici, a koža je zategnuta ili izgleda da se ljušti.
Masna koža: Mastan trag ostaje na maramici, a koža izgleda sjajno.
Mješovita koža: Obrazi su normalni ili suhi, masni trag na maramici je s nosa, čela ili brade.
Osjetljiva koža: koža svrbi i izgleda crveno ili suho.
Zašto je važna zdrava koža?
Zdrava koža znači najbolju zaštitu od vanjskih utjecaja. Ona je prva crta obrane.
Štiti nas od topline, hladnoće, gubitka vode, zračenja. Sadrži prirodne čimbenike zadržavanja vlage (NMF-natural moisturizing factors).
Masne stanice u potkožnom tkivu daju zaštitu od udaraca, ogrebotina.
U koži se nalaze i vezivna tkiva koja zacjeljuju rane i bore se protiv ulaska patogena. Zaštitni kiseo sloj pomaže u zaštiti tijela od štetnih kemijskih lužnatih tvari.
Koža se obnavlja, regulira temperaturu, kontrolira osjete.
Gornji sloj epiderme pun je mikroorganizama. Bakterije, gljivice, virusi pronašli su ovdje dom. Takva zajednica naziva se mikrobiom kože. Jako je važan za zdravlje kože, jer uči naš imunitet da se brani od patogena.
Mikrobiom je specifičan, pa tako na razlike utječu dob, spol, okolina. Na njega utječu vlaga, temperatura, pH kože, imunitet, omjer O2 i CO2, genetika. Ovisno o uvjetima koji prevladavaju na pojedinačnim dijelovima kože mijenja se i sastav mikrobioma.
Tako živimo u simbiozi dok se ravnoteža ne poremeti i dođe di disbioze, te pojave kožnih bolesti.
Zdrava koža dolazi iznutra
Zdrava koža ima lijepu, ujednačenu boju, glatku teksturu, dobrog je stanja vlažnosti. Kada dođe do neravnoteže gubi elastičnost, vlagu, što dovodi do suhoće, zategnutosti, pojave bora. Postaje osjetljiva i na vanjske utjecaje, te sklona zarazi. Proradit će imunološke stanice i koža će postati upaljena. Takvo stanje kože i narušena ravnoteža mogu dovesti do stanja kao što su atopijski dermatitis, svrbež, rozaceja, akne, psorijaza, seboreični dermatitis.
Sreća je da koža ima mehanizam regeneracije, samo ga moramo aktivirati.
Koliko je god bitno pravilno njegovati kožu, pružiti joj redovito čišćenje, hidrataciju i njegu, ne smijemo zaboraviti kako ćemo zdravlje kože održati ako održavamo zdravlje organizma.
Zdrava koža zaista dolazi iznutra. Pravilna prehrana, dovoljno tekućine, tjelesna aktivnost i unutarnji mir itekako povoljno djeluju na kožu.
Na kožu utječu i genetika, te hormoni, ali i UV zračenje, temperatura, stil života, kozmetika.
Na neke stvari ne možemo utjecati, na neke itekako možemo. Na one koje ne možemo prihvatimo. Male nepravilnosti ili pak madež, pjegica, mrljica na koži pokazuju koliko smo jedinstveni i svoji. Madeži, depigmentacije, vitiligo, ožiljci…ponekad jednostavno moramo naučiti živjeti s njima. Prihvatimo ih, jer nas čine jedinstvenima.
Volim svoju kožu.