NERVUS VAGUS
Nervus vagus, „lutajući živac“ često nazivaju i “živac suosjećanja”. Kada je aktivan pomaže stvaranju osjećaja ugode, kao kada smo dirnuti ili ganuti nečim ili nekim, kada nam je “toplo u grudima”.
Što je nervus vagus?
Nervus vagus je deseti kranijalni živac koji povezuje mozak s ostalim organima u tijelu. Najduži je živac u tijelu, počinje u podnožju mozga, prolazi kroz vrat preko glasnica, probavnim sustavom, jetrom, slezenom, gušteračom, srcem i plućima. U prsnoj šupljini prolazi uz jednjak i kroz dijafragmu dospijeva u trbušnu šupljinu. Veza je između mozga i crijeva. Između ostalog, važan je i kod probave.
Gdje se nalazi?
Nalazi se u parasimpatičkom živčanom sustavu. Zašto je to važno? Jer je parasimpatički živčani sustav odgovoran za našu sposobnost odmaranja, opuštanja i probavljanja. S druge strane tu je simpatički živčani sustav, koji je odgovoran za reakciju “bori se ili bježi”. Tu se nalazi i amigdala, nakupina jezgara u obliku badema koja se nalazi s obje strane mozga. Dio je našeg instinktivnog mozga. Centar emocija i emocionalne inteligencije.
Kako sve funkcionira?
U stresnim situacijama amigdala reagira burno, sudjeluje u izlučivanju hormona stresa, jer joj je uloga da nas “upozori” i pripremi na “opasnost”. Zapravo je vrlo korisna. Da, u situacijama kada nam prijeti opasnost i kada se moramo boriti za opstanak. Isto tako smatra se da je spremište sjećanja na tjeskobno iskustvo iz prošlosti i sjećanja vezanih uz strah. I tu se javlja problem. U situacijama koje nas podsjete na traumatsko iskustvo, amigdala reaktivira tjeskobu. Organizam je stalno u tihom stanju uzbune, u stanju “bori se ili bježi”, bez opuštanja. U početku, organizam nas počinje upozoravati tjelesnim promjenama, nadajući se da će um skužiti da nešto nije kako treba.
Još su u prošlom stoljeću liječnici koristili stimulaciju vagusnog živca kako bi potaknuli određene funkcije u oragnizmu. Vrlo važnu ulogu igra i u protuupalnim reakcijama.
Zašto ga je važno upoznati?
Razina hormona stresa regulirana je autonomnim živčanim sustavom, koji se sastoji od simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Nervus vagus kontrolira parasimpatički koji usporava živčani sustav i pomaže nam da budemo smireni. Postoje istraživanja koja govore kako aktivacijom nervus vagusa možemo kontrolirati imunološke stanice i reducirati upalne procese. te pozitivno utjecati na probavu, krvni tlak i mentalno stanje. Smatra se i kako stimulacija vagusnog živca vraća prirodnu ravnotežu tijelu. Primjećujem kako se sve više okrećemo holističkom pristupu liječenja. Čini mi se da je postalo jasnije kako ne možemo organe gledati kao izolirane sustave. I sve je više jasnije da između uma i tijela postoje čvrste veze. Često smo mišljenja kako naše misli ne mogu utjecati na naše tijelo. Kada smo u takvom stanju, ne dajemo sebi ni priliku da se otvorimo za bilo kakav vid promjene. Sve je povezano i organizam je jedan kompliciran mehanizam koji je jak koliko i njegove sastavnice. Važno ga je promatrati u cjelini i kao skup veza i poveznica između organa, pa do i najsitnije stanice.
Kako aktivirati vagusni živac?
Dovođenjem mozga u pozitivno stanje. Što to uopće znači? Poznato je kako altruizam, dakle suosjećanje, zahvalnost, ljubav, sreća aktiviraju vagusni živac. Sve tehnike i načini razmišljanja koji nas opuštaju i stvaraju nam ugodu stimulirat će vagusni živac, a reducirati hiperaktivan rad amigdale. Neke od metoda koje se preporučuju su meditacija, razne tehnike disanja, pjevanje, pričanje, vizualizacije, pranje lica u hladnoj vodi. Redovite vježbe koje vam odgovaraju kroz određeni vremenski period povećat će ton nervus vagusa, a time ojačati imunološki sustav i osjećaj zadovoljstva i mira.
Jednostavni načini za stimulaciju vagus živca, veze između mozga i crijeva – Funkcionalna medicina