Ono si što jedeš?
Svi smo čuli za izraz: „Ono si što jedeš.“. Iako, ja ne bih išla tako daleko, činjenica je da ono što jedemo utječe na naš organizam. Već sam spominjala da je i sam Hipokrat govorio da zdravlje, odnosno bolest počinje u crijevima. Hrana je važan dio naše svakodnevice. Kako ju koristimo ovisi isključivo o nama. I dok mnogi ne razmišljaju o crijevima kao važnom djelu našeg organizma, iz kojega sve kreće, mnogi su počeli pridavati veliki značaj prehrani. Čak i do krajnjih granica, pa tako danas postoje pokreti i pokreti koji promoviraju ovakvu ili onakvu prehranu. Kako ja nisam za ekstreme, rekla bih da je važno slušati svoj organizam koji će nam najbolje reći kojim putem krenuti. Problem je u tome što smo dugo zanemarivali holistički pristup zdravlju, dobrom osjećaju i wellbeingu općenito. Ne iz neznanja ili gluposti, već su nas vrijeme, kultura i okolina tako „odgojili“. Hrana je dugo bila samo gorivo koje je potrebno da bi se pokretali.
Brzi obroci, „s nogu“, prepuni šećera bili su izbor zbog brzog djelovanja naleta energije. Danas dobro znamo da je to samo prolazni „rush“ koji bismo dobili i koji bi se vrlo brzo ispuhao. Nakon nekog vremena bivali bismo sve umorniji, slabiji i s kojim kilogramom viška.
Crijeva su važna
Želim istaknuti vrlo važnu ulogu crijeva na naše zdravlje. Često nailazim na otpor pričanju o crijevima, probavi, učestalosti i izgledu stolice. Još uvijek se na to gleda kao na nešto nečisto i tabu. Jasno je i zašto. Ali razmislimo li na trenutak, to je dio nas i vrlo je važno za naše zdravlje. Izgled i učestalost stolice može nam pokazati u kakvom je stanju naš organizam. Počinje s hranom koju konzumiramo. Crijeva su bitan segment u toj jednadžbi. U crijevima se događaju složeni procesi koji ovise o tvarima i sastavnicama koje se tu nalaze, kao i o izgledu stjenki crijeva. Na površini sluznice crijeva žive korisne i „zločeste“ bakterije. Korisne imaju ključnu ulogu u obrani organizma od patogena i aktivaciji imunološkog sustava. Bez zdrave crijevne flore, sluznica crijeva postaje nezaštićena, pothranjena i sklona upalnim procesima. Tada neće biti bitno da li unosimo nutritivno bogatu namirnicu, već koju nutritivno bogatu namirnicu koristimo. Propusna crijevna stjenka s oštećenim crijevnim resicama iz određene hrane, iako bi ona bila korisna u zdravim crijevima, ne može izvući hranjive tvari.
Mikrobiom crijeva
Mikrobiom označava “skup sitnih živih bića“, ekosustav mikroorganizama, bakterija, virusa, gljivica, protozoa koja žive zajedno na određenom staništu. Brojne crijevne bakterije pridonose održavanju ljudskog zdravstvenog stanja, dok druge, one „zločeste“ prevladavaju u bolesnim stanjima.
Jedna od ključnih funkcija mikrobioma crijeva uključuje skupljanje neprobavljivih čestica hrane i asimilaciju hranjivih tvari, poput vitamina i minerala. Crijeva su primarno mjesto interakcija imunološkog sistema i okoline. Komunikacija crijeva i kože odvija se kroz aktivnosti imunološkog sustava. Mikrobne zajednice igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta, čuvajući zaštitnu barijeru.
Dakle, što onda crijeva imaju s kožom?
Poremećaj propusnosti crijeva i neravnoteža mikrobnih zajednica mogu imati utjecaj na ukupnu homeostazu kože. Mikrobiom crijeva je u vezi s kožom najvećim djelom kroz regulaciju upalnih procesa preko utjecaja na imunosni sustav. Kada je mikrobiom crijeva narušen, hranjive tvari se ne probavljaju niti apsorbiraju, a postaju hrana za loše patogene. Na taj način se smanjuje stalni dotok korisnih nutrijenata u organizam. A patogeni stvaraju toksine koji se apsorbiraju u krv kroz oštećenu stjenku crijeva te putuju organizmom. Između ostalog, na taj način naći će se i u koži, gdje će uzrokovati upalne procese. Koža postaje bezlična, bez sjaja, blijeda, suha ili sklona aknama, rozacei, te raznim dermatozama, prebrzo stari i gubi elastičnost.
Rekla bih da je prilično jasno kako ovaj mehanizam funkcionira. I da, crijeva itekako imaju ulogu u zdravlju kože, našeg najvećeg organa.
Korisni izvori:
Impact of gut microbiome on skin health: gut-skin axis observed through the lenses of therapeutics and skin diseases. Md. Rayhan Mahmud, Sharmin Akter, Sanjida Khanam Tamanna, Lincon Mazumder, Israt Zahan Esti, Sanchita Banerjee, Sumona Akter, Md. Rakibul Hasan, Mrityunjoy Acharjee, Md. Sajjad Hossain, and Anna Maria Pirttilä. Gut Microbes. 2022; 14(1): 2096995.
Microbiota medicine: towards clinical revolution. Prisca Gebrayel, Carole Nicco, Souhaila Al Khodor, Jaroslaw Bilinski, Elisabetta Caselli, Elena M. Comelli, Markus Egert, Cristina Giaroni, Tomasz M. Karpinski, Igor Loniewski, Agata Mulak, Julie Reygner, Paulina Samczuk, Matteo Serino, Mariusz Sikora, Annalisa Terranegra, Marcin Ufnal, Romain Villeger, Chantal Pichon, Peter Konturek, and Marvin.
GAPS TM Gut and Psychology Syndrome. Natasha Cambel, dr.med.